Cleaning system Serbia zapošljava nove radnike

Bez autora
May 24 2012

Šabačka firma za reciklažu otpadne ambalaže Cleaning system Serbia danas je zaposlila novih 12 radnika na poslovima prerade otpada i trenutno upošljava 37 radnika, a zbog povećanog obima posla u tom preduzeću procenjuju da će do kraja godine još toliko Šapčana raditi u industriji reciklaže otpada. Firma Cleaning system Serbia bavi se preradom otpada koji uglavnom nastaje u domaćinstvima, kao što je ambalaža od deterdženata i sirovina za deterdžente, boje i lakove ili pesticida i herbicida, koja se najčešće baca po seoskim medjama ili divljim otpadima. Šabačko postrojenje za reciklažu je jedinstveno u regionu, a najbliža slična fabrika nalazi se u Finskoj. Ova firma godišnje preradi 500 tona plastike i 1.000 tona metala nastalog korišćenjem sredstava za zaštitu useva i deterdženata.

Cleaning system Serbia zapošljava nove radnikeŠabačka firma za reciklažu otpadne ambalaže Cleaning system Serbia danas je zaposlila novih 12 radnika na poslovima prerade otpada i trenutno upošljava 37 radnika, a zbog povećanog obima posla u tom preduzeću procenjuju da će do kraja godine još toliko Šapčana raditi u industriji reciklaže otpada.

Firma Cleaning system Serbia bavi se preradom otpada koji uglavnom nastaje u domaćinstvima, kao što je ambalaža od deterdženata i sirovina za deterdžente, boje i lakove ili pesticida i herbicida, koja se najčešće baca po seoskim medjama ili divljim otpadima. Šabačko postrojenje za reciklažu jedinstveno u regionu, a najbliža slična fabrika nalazi se u Finskoj.

Ova firma godišnje preradi 500 tona plastike i 1.000 tona metala nastalog korišćenjem sredstava za zaštitu useva i deterdženata.

Vlasnik firme Mikica Vasić za agenciju Beta je rekao da je tehnologija potpuno ekološki prihvatljiva, jer se za neutralizaciju hemikalija koristi tečni azot i suvi led, a zanimljivo je da su u stvaranju tehnologija učestvovali i stručnjaci sa naših prostora.

Izvozom ambalaže koji oni prerađuju gubilo se više miliona evra, jer je prerađeni materijal, mahom plastika i metal, kasnije ponovo prodavan srpskim proizvođačima.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik